Jezera Autoput
(točnije, Autoput 1. 2. i 3) je skup oko 15-tak jezera i bara čiji broj i površina varira ovisno o vodostaju Drave. Jezera su dobila ime po tome jer se
iskopani šljunak koristio za izgradnju autoputa Zagreb – Lipovac. Jezera se
opskrbljuju vodom iz rijeke Drave koja teče oko 300 metara od najbližeg jezera
i nepresušnog kanala/potočića koji je povezan sa jezerom Šoderica. Jezerima gospodari ŠRK "Amur" Drnje/Botovo. Obala jezera je skoro neprohodna na sjevernim jezerima i barama, obrasla niskim i visokim raslinjem, trskom, rogozom i šikarom, do relativno pristupačne na južnim jezerima. Pristup vodi
je moguć na puno ribičkih mjesta. Oko jezera su poljoprivredne površine, uglavnom livade. Dno
jezera je šljunkovito a uz obalu pokriveno trulim lišćem, mjestimično muljevito
i prilično obraslo trskom, rogozom, šašom, ljutkom, ježincom i vodenom travom resom (krocanj), vodenim orašcom, vodenom lećom, jezernicom a ima i bijelog lopoča i žutog lokvanja. Jezera se poribljavaju i bogata
su svim ribljim vrstama: posebno šaran, amur, obični i pastrvski grgeč bass,
tolstolobik (bijeli/sivi glavaš), som, štuka, smuđ, linjak, deverika, crvenrepka i skoro sva ostala sitnija riba. Ima i unesenih invazivnih vrsta: patuljasti somić-patuljan, sunčanica i druge. Najsjevernije jezero/bara nije tipično za ova jezera. Više je rukavac ili staro korito rijeke Drave jer na njemu još postoje ostaci starog mlina i brane. Zabranjena je uporaba čamaca na svim jezerima.
Jezera Autoput 1 (jezera južno od središnjeg Autoput 2 ZERP jezera) površine ukupno oko 24 ha nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji u
središnjem dijelu područja općine Drnje, 1 km istočno od naselja Botovo. Zemljopisne koordinate:
46.220051,16.936249.
Jezero Autoput 2 je najpoznatije i jedino uređeno jezero za rekreacijski i natjecateljski ribolov. Autoput 2, ZERP ( zabavno-ekološki rekreacijski park, površine oko 4,8 ha ) za koje vrijedi sistem “Ulovi i pusti C&R“, osim za alohtone vrste. Uređenjem jezera u C&R sistem dobilo se na ljepoti jedne obale ali izgubilo se u vodenoj površini. Ribolov grabežljivaca dozvoljen je samo umjetnim mamcima (varalicom). Zemljopisne koordinate: 46.222864,16.944039.
Jezera Autoput 3 (jezera sjeverno od središnjeg Autoput 2 ZERP jezera) površine ukupno oko 17 ha nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji u središnjem dijelu područja općine Drnje i na krajnjem zapadu općine Gotalovo, 2 km sjeveroistočno od naselja Botovo. Zemljopisne koordinate: 46 46.224933,16.943006.
Jezero Autoput 2 je najpoznatije i jedino uređeno jezero za rekreacijski i natjecateljski ribolov. Autoput 2, ZERP ( zabavno-ekološki rekreacijski park, površine oko 4,8 ha ) za koje vrijedi sistem “Ulovi i pusti C&R“, osim za alohtone vrste. Uređenjem jezera u C&R sistem dobilo se na ljepoti jedne obale ali izgubilo se u vodenoj površini. Ribolov grabežljivaca dozvoljen je samo umjetnim mamcima (varalicom). Zemljopisne koordinate: 46.222864,16.944039.
Jezera Autoput 3 (jezera sjeverno od središnjeg Autoput 2 ZERP jezera) površine ukupno oko 17 ha nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji u središnjem dijelu područja općine Drnje i na krajnjem zapadu općine Gotalovo, 2 km sjeveroistočno od naselja Botovo. Zemljopisne koordinate: 46 46.224933,16.943006.
Batinske (jezero)*?
Privatni posjed*?. Jezero ne pripada ZŠRK Đurđevac. Batinske površine ukupno oko 1,4 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 8,5 km istočno od grada Đurđevac, točnije, oko 200 m istočno od naselja Batinske. Zemljopisne koordinate: 46.030942,17.184776. To je umjetno jezero nastalo iskapanjem. Jezero se opskrbljuje vodom podzemno iz rijeke Drave, potoka Čivičevac i Katalenec i oborinski. Dno jezera je šljunkovito i zemljano, mjestimično muljevito, obraslo vodenom travom, trskom, lopočom i drugim vodenim biljem. Voda je mutnija zbog tla i mulja od trulog lišća. Obala je uređena i prohodna obrasla niskim i nešto visokog raslinja, šikarom i trstikom s nekoliko desetaka ribolovnih mjesta. Oko jezera su poljoprivredne površine. Jezero se poribljava i bogato je skoro svim ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području: posebno šaran, štuka, amur, pastrvski grgeč bass, tolstolobik, som?, linjak i ostala sitnija riba. Zabranjena je upotreba čamaca.
Bakovci (mrtvica)
Jezero/mrtvica Bakovci (točnije, polukružni rukavac/korito starog toka rijeke Drave, površine oko 3? hektara – površina ovisi o vodostaju Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji uz Mađarsku granicu oko 2,5 km istočno od naselja Ferdinandovac i oko 1,2 km od rijeke Drave iz koje se opskrbljuje vodom. Zemljopisne koordinate: 46.057877,17.238456. Mrtvicom gospodari ŠRK "Štuka" Ferdinandovac. Obala mrtvice/jezera je jako obrasla trskom, niskim raslinjem, visokim raslinjem i šikarom i prilično je nepristupačna. Pristup vodi je moguć na više desetaka ribičkih mjesta i izgrađenih čeka. Oko jezera nalaze se sjeverno šuma a ostalo su poljoprivredne površine. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito pokriveno trulim lišćem i najvećim dijelom obraslo vodenom travom, trskom i drugim vodenim biljem. Ima i lopoča. Jezero/mrtvica je bogato skoro svim ribljim vrstama. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg. Nakon ulova obavezno je vraćanje neozlijeđenih slijedećih vrsta riba: karas, balonijev i prugasti balavac, tankorepa i bjelorepa krkuša, veliki i mali vretenac i zlatni vijun. Neograničeni izlov vrijedi za slijedeće vrste riba: babuška, sunčanica, patuljasti somić? i bezribica. Zabranjena je upotreba čamaca.
Jezero Betonara (točnije, skup
jezera/šodrane i bara površine ukupno oko 4 hektara) kojima gospodari ŠRK "Đelekovec", nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na istočnom dijelu
područja općine Đelekovec, udaljeno od samog centra mjesta oko 1 km. Zemljopisne
koordinate: 46.244887, 16.881900. Obala jezera je većim dijelom uređena i pristupačna i prohodna. Jednim
dijelom je obrasla niskim raslinjem a drugim, sjeveroistočnim dijelom visokim raslinjem i šikarom. Pristup
vodi koja dolazi podzemno iz Drave je vrlo lagan na nekoliko desetaka ribičkih mjesta. Oko jezera su
poljoprivredne površine. Dno jezera i bara je šljunkovito, mjestimično muljevito
i mjestimično više obraslo travom (krocanj) a ima i lopoča. Jezero se poribljava i
bogato je svim ribljim vrstama (smuđa nema*?) : posebno šaran, amur, tolstolobik, obični i pastrvski grgeč bass, som, štuka, linjak i
ostala sitnija riba. Zabranjena je uporaba čamaca.
Čabraji jezero Facebook stranica
Jezero Čabraji je akumulaciono jezero površine ukupno oko 7,5 hektara (ovisno o brani) a nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 10 km sjeverno od grada Križevci. Zemljopisne koordinate: 46.096173,16.585593. Jezerom gospodari ŠRK Križevci. To je umjetno akumulacijsko jezero nastalo izgradnjom brane na potoku (iz kojeg se napaja vodom) zbog regulacije vode. Obala je prohodna i pristupačna na južnom dijelu uz branu a ostalim dijelovima je okružena šumom ali također relativno pristupačna s više desetaka ribolovnih mijesta. Jezero se poribljava i bogato je ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području: šaran, amur, smuđ, tolstolobik, som, linjak i ostala sitnija riba: grgeč, babuška, crvenperka, žutooka, uklija bjelica i druge. Vrijedi sistem “Ulovi i pusti C&R“ za sve šarane i amure teže od 10 kg, štuke i smuđeve manje od 2 i 1,5 kg. Zabranjena je upotreba čamaca, kao i čamaca na daljinsko upravljane i noćni ribolov.
Jezero/mrtvica Čambina (točnije, Velika na jugoistoku i Mala Čambina na sjeverozapadu je polukružni rukavac/korito starog toka rijeke Drave, površine oko 30-50? hektara – površina ovisi o vodostaju Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji uz Mađarsku granicu oko 2,1 km sjeverno od naselja Novo Virje i oko 350 m od rijeke Drave iz koje se opskrbljuje vodom. Spojena je s Dravom na oba kraja uskim kanalom s Dravom osim kod niskog vodostaja. Do nje se može doći preko mosta kod Repaša. Zemljopisne koordinate: 46.119175,17.177030. Obala mrtvice/jezera je jako obrasla trskom, niskim raslinjem, visokim raslinjem i šikarom i prilično je nepristupačna, ovisno o vremenskim prilikama. Ima više desetaka ribičkih mjesta. Oko jezera nalazi se uglavnom visoko raslinje a sjeverno je šuma hrasta lužnjaka i graba običnog poznata kao šuma Repaš. Dno jezera je šljunkovito, prilično muljevito, pokriveno trulim lišćem i najvećim dijelom obraslo vodenom travom, trskom, rogozom, šašom, ljutkom, ježincom, jezernicom/ i drugim vodenim biljem. Ima i lopoča i žutog lokvanja. Mrtvica zbog truljenja biljaka taloži sve više mulja pa je najveća dubina do 3 metra i sve više poprima izgled bare. Jezero/mrtvica je bogato svim ribljim vrstama i bassom. Zabranjena je upotreba čamaca.
Čarda (Stara Drava) Facebook lokacija
Rukavac/staro korito rijeke Drave, Čarda, (točnije, polukružno protočno staro protočno korito rijeke Drave, dug oko 4 km, promjenjljive površine – površina ovisi o vodostaju Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji uz Mađarsku granicu oko 1,5 km istočno od centra naselja Novo Virje. Vodom gospodari ŠRK "Drava" Novo Virje. Zemljopisne koordinate: 46.097840,17.186277. Između rukavca i glavnog toka rijeke Drave nalazi se otok Karaš površine oko 1,3 km2.. Obala korita je prilično obrasla trskom, niskim raslinjem, visokim raslinjem (hrast, topola, vrba, crna joha i dr.), rogozom i šikarom i relativno je pristupačna na više desetaka ribičkih mjesta. Oko jezera nalaze se sjeverno šumoviti teren a južno su poljoprivredne površine. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito pokriveno trulim lišćem i jednim dijelom obraslo vodenom travom, vodenim lećem, vodenim orašcom, lopočom, trskom i drugim vodenim biljem. Rijeka/staro korito, prosječne dubine 2-3 m i širine 20-25 m, bogato je skoro svim ribljim vrstama kojih ima u Dravi: šaran, amur, tolstolobik, som, štuka, grgeč, pastrvski grgeč bas, smuđ, linjak, manjić, klen, bolen, mrena, jez, deverika, krupatica, podust, i ostala sitnija riba klenić, crvenperka, bodorka, nosata, balavac, karas, bjelica, krkuša, piškor, pijor, bliže rijeci plotica, lipljen i druge. Voda je pogodna za skoro sve tehnike ribolova. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg.Nakon ulova obavezno je vraćanje neozlijeđenih slijedećih vrsta riba: karas, balonijev i prugasti balavac, tankorepa i bjelorepa krkuša, veliki i mali vretenac i zlatni vijun. Neograničeni izlov vrijedi za slijedeće vrste riba: babuška, sunčanica, patuljasti somić? i bezribica.
Rukavac Čep (površine oko 4? hektara – površina ovisi o vodostaju Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 1,6 km jugoistočno od naselja Gabajeva Greda. Zemljopisne koordinate: 46.149726,17.031768. Sjeverna obala rukavca je šumovita, obrasla niskim raslinjem, visokim raslinjem i šikarom i prilično je nepristupačna, ovisno o vremenskim prilikama i vodostaju. Južna obala je uređena i vrlo pristupačna s više desetaka ribičkih mjesta. Južno oko rukavca nalaze se uglavnom poljoprivredne površine. Dno rukavca je šljunkovito i zemljano, muljevito, pokriveno trulim lišćem, dijelomićno obraslo vodenom travom, lećem i drugim vodenim biljem. Rukavac je bogat svim ribljim vrstama koje obitavaju u rijeci Dravi i na ovom području: šaran, amur, tolstolobik, som, štuka, grgeč, pastrvski grgeč bas, smuđ, linjak, manjić, klen, bolen, mrena, jez, deverika, krupatica, podust, i ostala sitnija riba klenić, crvenperka, bodorka, nosata, balavac, karas, bjelica, krkuša, piškor, pijor, bliže rijeci plotica, lipljen i druge. Ima i unesenih invazivnih vrsta: babuška, patuljasti somić, sunčanica, bezribica i druge. Nakon ulova obavezno je vraćanje neozlijeđenih slijedećih vrsta riba: karas, balonijev i prugasti balavac, tankorepa i bjelorepa krkuša, veliki i mali vretenac i zlatni vijun. Neograničeni izlov vrijedi za slijedeće vrste riba: babuška, sunčanica, patuljasti somić? i bezribica.
Jezero Čingi Lingi (točnije, tri jezera površine ukupno oko 23 hektara) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji 3
km sjeveroistočno od naselja Molve. Udaljeno je oko 600 m od rijeke
Drave iz koje se opskrbljuje vodom. Zemljopisne koordinate: 46.131869, 17.054188. To su
umjetna jezera nastala iskapanjem šljunka. Uz sjeverno jezero je ujedno i istoimeno
vikend naselje sa više od 200 vikendica i nekoliko stalnih stanovnika, pa je
obala jezera pristupačna i uređena s plažama, prohodna, obrasla niskim i rijetkim visokim
raslinjem. Pristup bistroj vodi je moguć na velikom broju ribičkih mjesta. Oko
jezera su poljoprivredne površine. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično
muljevito i mjestimično obraslo vodenom travom. Mjestimično su jezera prično duboka i do 25-30 metara. Jezera se poribljavaju i
bogata su svim ribljim vrstama: posebno šaran (divlji/vretenasti i ribnjački/bezljuskaš), amur, obični i pastrvski grgeč bass, štuka,
tolstolobik, smuđ, som, linjak, bodorka, deverike, babuška i skoro sva ostala sitnija riba. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg. Zabranjena je uporaba čamaca.
Privatni posjed*?. Jezerce/šodrana "Dalmatinka" površine oko 0,35 ha - ovisno o vodostaju Drave, nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 200 m južno od naselja Novo Virje. Zemljopisne koordinate: 46.094721,17.151471. Jezero se opskrbljuje vodom podzemno iz rijeke Drave. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito i mjestimično obraslo vodenom travom. Obala je relativno pristupačna i uređena obrasla trskom, sa nekoliko ribičkih mjesta, jednim dijelom bez, a drugim dijelom s niskim raslinjem i nešto rijetkog visokog raslinja.
Dalmatinka*? jezerce
Privatni posjed*?. Jezerce/šodrana "Dalmatinka" površine oko 0,35 ha - ovisno o vodostaju Drave, nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 200 m južno od naselja Novo Virje. Zemljopisne koordinate: 46.094721,17.151471. Jezero se opskrbljuje vodom podzemno iz rijeke Drave. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito i mjestimično obraslo vodenom travom. Obala je relativno pristupačna i uređena obrasla trskom, sa nekoliko ribičkih mjesta, jednim dijelom bez, a drugim dijelom s niskim raslinjem i nešto rijetkog visokog raslinja.
Jezero Dezinfekcija površine ukupno oko 9
hektara) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na južnom dijelu područja
općine Legrad. Jezerom gospodari ŠRK "Smuđ" Legrad. Udaljeno je oko 500 metara od rijeke Drave iz koje
se opskrbljuje vodom i 2 km od jezera Šoderica.
Zemljopisne koordinate: 46.254926,16.909530. To je umjetno jezero nastalo iskapanjem šljunka i pijeska a sam naziv jezera potječe
zbog obližnje praonice vagona. Obala jezera je mjestimično visoka i strma, relativno prohodna obrasla niskim i visokim raslinjem i šikarom. Pristup relativno bistroj vodi je
moguć na više desetaka ribičkih mjesta. Oko jezera su poljoprivredne površine i šumarci.
Dno jezera je šljunkovito, samo mjestimično muljevito i mjestimično obraslo
travom (krocanj), vodenim orašćom, lećem a ima i bijelog lopoča i žutog lokvanja. Jezero se poribljava i bogato je svim ribljim vrstama:
posebno šaran, obični i pastrvski grgeč bass, amur, tolstolobik, som, štuka, linjak i ostala sitnija
riba. Zabranjena je uporaba čamaca.
Drnić jezero Facebook lokacija
Jezero Drnić površine ukupno oko 3 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 7,5 km sjeveroistočno od grada Đurđevac, točnije, oko 500 m jugozapadno od naselja Novo Virje. Zemljopisne koordinate: 46.090099, 17.141691. To je umjetno jezero nastalo iskapanjem šljunka i pijeska. Jezero se opskrbljuje vodom podzemno iz rijeke Drave koja teče 2 km sjeverno od njega. Dno jezera je šljunkovito, voda je prilično bistra a obala je više uređena i prohodna sjevernim dijelom na kojem ima i nekoliko vikenica. Zadnji iskopi su bili prije nekoliko desetljeća, kad se kopalo pliće nego danas, pa su zato najveće dubine oko 5 metara. Jugoistočni dio obale je šumovit ali pristupačan na nekoliko desetaka ribolovnih mjesta. Jezero se poribljava i bogato je skoro svim ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području: posebno šaran, štuka, amur, obični i pastrvski grgeč bass, tolstolobik, smuđ, som, linjak i ostala sitnija riba. Vrijedi sistem “Ulovi i pusti C&R“ (osim za alohtone vrste*?). Zabranjena je upotreba čamaca.
Mrtvica/jezero Mrtvica Đelekovečka (točnije, polukružni rukavac starog toka rijeke Drave, površine oko 6,5? hektara – površinu je teško odrediti zbog vodenog bilja i trske i vodostaja Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji u općini Legrad. Nalazi se 1,6 km sjeveroistočno od naselja Đelekovec odmah pokraj jezera Jegeniš i njom gospodari ŠRK "Smuđ" Legrad. Udaljena je oko 1,7 km od rijeke Drave iz koje se podzemno opskrbljuje vodom. Zemljopisne koordinate: 46.259302, 16.883528. Obala jezera je jako obrasla trskom, niskim raslinjem, visokim raslinjem, rogozom i šikarom i jako je nepristupačna. Pristup vodi je moguć na nekoliko ribičkih mjesta i čeka. Oko jezera koje je polukružnog oblika nalaze se poljoprivredne površine i jezero Jegeniš. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito pokriveno trulim lišćem i najvećim dijelom obraslo vodenom travom resom (krocanj), trskom, vodenim lećem, rogozom, šašom, ježincom, močvarnom jezernicom, perunikom, obličom, a ima i lopoča i žutog lokvanja. Jezero/mrtvica bogato je nekim ribljim vrstama: posebno štuka, šaran, amur, obični i pastrvski grgeč bass, tolstolobik, som, deverika i ostala sitnija riba crvenperka, bodorka i druge. Zabranjena je upotreba čamaca.
Đurtanovo (dravski rukavac)
Rukavac Đurtanovo (dužine oko 1 km, površina ovisi o vodostaju rijeke Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 500 m sjeverno od centra naselja Novo Virje. Zemljopisne koordinate: 46.104623,17.161727. Vodom gospodari ŠRK "Drava" Novo Virje i ŠRK "Peski" Đurđevac*?. Obala rukavca obrasla je niskim raslinjem, nešto malo visokim raslinjem (topola, vrba, crna joha i dr.), rogozom, trskom, šašom, šikarom i na sjeveru ie prilično nepristupačna, ovisno o vremenskim prilikama. Više ribičkih mjesta nalazi se uz cestu s južne strane gdje su uglavnom poljoprivredne površine i livade. Za većeg vodostaja rukavac s maticom rijeke zatvara djelomično plavljen otok površine 13 hektara. Dno rukavca je šljunkovito i zemljano, muljevito, pokriveno trulim lišćem, dijelomićno obraslo vodenom travom krocanj, lećem, lopočom, žutim lokvanjom i drugim vodenim biljem. Rukavac je bogat skoro svim ribljim vrstama koje obitavaju u rijeci Dravi i na ovom području: šaran, amur, tolstolobik, som, štuka, grgeč, pastrvski grgeč bas, smuđ, linjak, manjić, klen, bolen, mrena, jez, deverika, krupatica, podust, i ostala sitnija riba klenić, crvenperka, bodorka, nosata, balavac, karas, bjelica, krkuša, piškor, pijor, bliže rijeci plotica, lipljen i druge. Ima i unesenih invazivnih vrsta: babuška, patuljasti somić, sunčanica, bezribica i druge. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg. Nakon ulova obavezno je vraćanje neozlijeđenih slijedećih vrsta riba: karas, balonijev i prugasti balavac, tankorepa i bjelorepa krkuša, veliki i mali vretenac i zlatni vijun. Neograničeni izlov vrijedi za slijedeće vrste riba: babuška, sunčanica, patuljasti somić? i bezribica.
Jezera Gabajeva Greda (točnije skup jezera: Prosenica - najveće jezero oko 34 ha, Veliko 6,3 ha i Malo 4,5 ha jezero, i bara) površine ukupno oko 50
hektara, nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji pokraj naselja Gabajeva
Greda i treće je po veličini. Jezerom gospodari ŠRK "Drava" Hlebine. Udaljeno je oko 500 m od rijeke Drave iz
koje se opskrbljuje vodom i oko 100-njak m jugoistočno od naselja Gabajeva Greda. Zemljopisne
koordinate: 46.152001, 17.020005. To su umjetna jezera nastala iskapanjem
šljunka. Obala jezera je relativno pristupačna i uređena s plažama, prohodna, obrasla niskim
raslinjem, visokim raslinjem i djelomično šikarom. Pristup bistroj vodi je
moguć na velikom broju ribičkih mjesta. Oko jezera je šuma i nešto poljoprivrednih površina.
Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito i mjestimično obraslo vodenom travom (resa-krocanj), močvarnom jezernicom, trskom a ima i lopoča. Jezera i obližnja mrtvica i rukavac Čep koja je poznata po brojnosti štuke, se poribljavaju i bogata su svim ribljim vrstama: posebno štuka, šaran (divlji/vretenasti i ribnjački/bezljuskaš), amur, obični i pastrvski grgeč bass,
tolstolobik (bijeli/sivi glavaš), smuđ, som, linjak, deverika, crvenrepka, bodorka i skoro sva ostala sitnija riba. Na Velikom jezeru rijedi sistem “Ulovi i pusti“ (osim za alohtone vrste)?. Za Veliko jezero vrijedi režim C&R za šarana težine veće od 5 kg i ribolov grabežljivaca dozvoljen je samo umjetnim mamcima (varalicom). Sistem C&R ne vrijedi za unesene invazivne vrste riba: babuška, patuljasti somić-patuljan, sunčanica, bezribica i druge. Dozvoljena je uporaba čamaca, osim na
sjevernom Velikom jezeru pokraj ribičkog doma.
Jezero Gornje Ledine (spominje se i naziv Tori) površine ukupno oko 10
hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na sjeveroistočnom dijelu
naselja Sigetec, udaljeno od samog centra mjesta Sigetec oko 1,1 km. Zemljopisne koordinate: 46.199577,16.936070. To je
umjetno jezero nastalo iskapanjem šljunka i pijeska. Jezero se opskrbljuje vodom podzemno iz rijeke Drave i iz nepresušnog potoka Gliboki koji teče samo dvadesetak metara zapadno od jezera. Odavde pa do ušća Gliboki već ima obrise manje rijeke. Oko jezera su poljoprivredne površine. Dno jezera je šljunkovito a uz obalu pokriveno trulim lišćem, mjestimično muljevito i prilično obraslo šikarom, trskom, rogozom, šašom, ljutkom, ježincom i vodenom travom resom (krocanj) a ima i bijelog lopoča i žutog lokvanja. Voda je bistra osim oko mjesta gdje se obavlja iskop. Obala je prohodna većim dijelom bez ili s niskim
raslinjem a drugim dijelom visokim i niskim raslinjem, trskom, rogozom i šikarom. Uz spomenuti potok na zapadnoj obali jezera ima nešto visokog raslinja, dok na istočnoj ima nešto niskog raslinja i šljunka.
Jezero se poribljava i bogato je skoro svim ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području: štuka, šaran (divlji/vretenasti i ribnjački/bezljuskaš), amur, obični i pastrvski grgeč bass, tolstolobik (bijeli/sivi glavaš), smuđ, som, linjak, klen i druge vrste bijele i ostale riblje vtste, bodorka-žutooka, deverika, crvenperka, patuljasti somić, karas, klenić, uklija-bjelica, sunčanica, gavčica i dr.). Od stranih unešenih vrsta riba najveći problem su štetne invazivne vrste, npr. babuška, američki ili patuljasti som, sunčanica i bezribica.
Zabranjena je upotreba čamaca.
Hintov jezero
Jezero Hintov (točnije, jezero
i bare) kojim gospodari ŠRK "Ješkovo" Gola*?, površine ukupno oko 4,5?
hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji u općini Gola, sjeverozapadno
od Gole udaljeno od samog centra naselja oko 2 km.
Zemljopisne koordinate: 46.209551, 17.029044. Jezero se opskrbljuje vodom
podzemno iz rijeke Drave. Dno jezera je šljunkovito prilično obrasla vodenom
travom, a obala je neprohodna većim dijelom s niskim i visokim raslinjem. Oko jezera su poljoprivredne površine. Jezero se poribljava i bogato je skoro svim ribljim vrstama (smuđa nema*?) koje obitavaju na ovom području.
Zabranjena je upotreba čamaca.
Hladna voda jezero
Privatni posjed*?. Jezero ne pripada ZŠRK Đurđevac.
Jezero Jablanje površine ukupno oko 0,7 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko
600 m sjeverno od općine i naselja Peteranec. Zemljopisne koordinate: 46.203134,16.892499. Vodom gospodari ŠRK "La Ban" Peteranec. Jezerce je mutno, nastalo iskapanjem zemlje a opskrbljuje se vodom podzemno i oborinski. Dno
jezera je šljunkovito i muljevito, mjestimično obraslo vodenom travom resom (krocanj) i drugim biljem a ima i lopoča. Obala je s jedne strane pristupačna i
uređena sa više desetaka ribičkih mjesta a s druge sjeverozapadne s niskim i pokojim
visokim raslinjem. Oko jezera su poljoprivredne površine. Jezero se poribljava i bogato je ribljim vrstama (smuđa nema) koje obitavaju na ovom
području. Vrijedi sistem “Ulovi i pusti C&R“, osim za sitniju ribu babušku, patuljastog somića i druge alohtone vrste?. Ribolov grabežljivaca dozvoljen je samo umjetnim mamcima (varalicom). Zabranjena je uporaba čamaca i lov
grabežljivca živim mamcem.
Jezero Jegeniš (točnije, skup
jezera i bara površine ukupno oko 66
hektara) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na južnom dijelu područja
općine Legrad i drugo je po veličini. Jezerom gospodari ŠRK "Smuđ" Legrad. Udaljeno je oko 1 km od
rijeke Drave iz koje se opskrbljuje vodom i oko 3 km od jezera Šoderica. Zemljopisne
koordinate: 46.259239, 16.891644. To su umjetna jezera nastala iskapanjem
šljunka. Obala jezera je uređena s popriličnim brojem vikend objekata i nekoliko plaža, relativno prohodna, obrasla sjeverozapadnim dijelom
niskim raslinjem, visokim raslinjem, trskom, rogozom i šikarom. Pristup bistroj vodi je moguć na
velikom broju ribičkih mjesta. Oko jezera su poljoprivredne površine, a zapadno od jezera je Đelekovečka mrtvica, stari rukavac ili korito rijeke Drave, jako nepristupačno mjesto, ali poznato po brojnosti štuke. Dno
jezera je šljunkovito, mjestimično prilično muljevito i obraslo vodenom travom, močvarnom jezernicom, trskom a ima i lopoča. Jezera i spomenuta mrtvica se poribljavaju i bogata su svim ribljim vrstama:
posebno šaran (divlji/vretenasti i ribnjački/bezljuskaš), amur, obični i pastrvski grgeč bass, tolstolobik (bijeli/sivi glavaš), som, štuka, smuđ, linjak i skoro sva ostala
sitnija riba. Dozvoljena je upotreba čamaca.
Jezero Ješkovo (točnije, rukavac ili korito starog toka rijeke Drave, površine oko 20
hektara - ovisi o vodostaju rijeke Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na zapadnom dijelu
područja naselja Novačka. Udaljeno je oko 500 m od rijeke Drave iz koje
se opskrbljuje vodom i oko 500 m zapadno od Novačke.
Zemljopisne koordinate: 46.179858, 17.042193. Mrtvicom gospodari ŠRK "Ješkovo" Gola. Obala
jezera/mrtvice je skoro cijela obrasla trskom, niskim raslinjem, visokim raslinjem i šikarom.
Pristup vodi je moguć na više desetaka ribičkih mjesta, najčešće s izgrađenih čeka (trepa) zbog teškog pristpa vodi. Oko jezera koje je
polukružnog oblika nalaze se poljoprivredne površine, u središnje dijelu su uglavnom livade a južni dio do Drave je šumovit. Dno jezera je
šljunkovito, mjestimično uz obalu pokriveno trulim lišćem, muljevito i skoro potpuno obraslo trskom, rogozom, šašom, ljutkom, ježincom, pirevinom, močvarnom jezernicom, /vodenom travom a ima i bijelog lopoča i lokvanja. Jezero se poribljava i bogato je skoro svim ribljim vrstama:
posebno šaran, štuka, amur, obični i pastrvski grgeč bass, tolstolobik, som, linjak, deverika i ostala sitnija riba crvenperka, žutooka-bodorka, unesene invazivne vrste babuška, patuljasti somić, sunčanica itd. Na ("istočnom") jezeru vrijedi sistem “Ulovi i pusti C&R“ (osim za alohtone vrste*?). Zabranjena
je upotreba čamaca i ribolov grabežljivaca na živi mamac.
Kencel jezero
Jezero Kencel površine ukupno oko 0,5 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na
sjevernom dijelu općine Drnje s lijeve obale rijeke Drave udaljene od
nje oko 400 m. Zemljopisne koordinate: 46.237921,16.952370. Jezero se opskrbljuje vodom podzemno iz rijeke Drave. Dno jezera, kojim gospodari ŠRK "Šaran" Gotalovo i ovdje ima svoj ribički dom, je šljunkovito, a obala je pristupačna i uređena sa više
desetaka ribičkih mjesta, manjim dijelom s niskim i visokim raslinjem. Jezero se poribljava (šaran, amur, štuka smuđ*?) i bogato je ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području. Zabranjena
je uporaba čamaca.
Kišove grabe (šodrane i jezera)
Jezera Kišove grabe površine ukupno oko 10? ha (površina jako varira s vodostajom Drave) su skup nekoliko jezera i bara. Zemljopisne koordinate: 46.120344,16.090182. Grabe su dio nekadašnjeg starog korita rijeke Drave. Jezera se nalaze oko 2 km sjeveristočno od naselja Molve Grede. Oko jezera je uglavnom šuma. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito i prilično obraslo vodenom travom, a obala je većim dijelom nepristupačna s niskim i visokim raslinjem (hrast, topola, vrba, joha i dr.). Na sjevernom dijelu protiče Stara Drava za višeg vodostaja. Oko jezera ima više desetaka ribolovnih mjesta. Jezera su bogata svim ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području: šaran, amur, som štuka, obični i bass grgeč, smuđ, linjak, bolen, klen, podust, crvenperka, žutooka i druge. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg. Zabranjena je upotreba čamaca.
Kuzminec jezera I II III i IV
Jezera Kuzminec (točnije, skup
jezera/šodrana/bara 1, 2, 3 i 4 -Kamenjak) površine ukupno oko 3?
hektara) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 1 km sjeverno
od naselja Kuzminec. Zemljopisne koordinate: 46.246414,16.755515. Jezera, kojima gospodari ŠRK "Karas" Kuzminec, opskrbljuju se vodom podzemno i iz obližnjeg potočića
Segovina udaljenog 50-ak metara. Dna jezera su šljunkovita mjestimično uz obalu pokrivena trulim lišćem i prilično obrasla
vodenom travom, a obala je neprohodna većim dijelom s niskim i visokim raslinjem, rogozom i šikarom. Oko jezera su poljoprivredne površine, sjeveristočno uglavnom livade. Pristup vodi je moguć na više desetaka ribičkih mjesta. Jezera se poribljavaju
i bogata su skoro svim ribljim vrstama (smuđa nema*?) koje obitavaju na ovom području.
Zabranjena je upotreba čamaca.
Lijepa Greda mrtvica
Jezero/mrtvica Lepa Greda (točnije, polukružni rukavac/korito starog toka rijeke Drave, površine oko 8? hektara – površina ovisi o vodostaju Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji uz Mađarsku granicu oko 1,6 km sjeverno od naselja Ferdinandovac i oko 750 m od rijeke Drave iz koje se opskrbljuje vodom. Mrtvicom gospodari ŠRK "Štuka" Ferdinandovac. Zemljopisne koordinate: 46.076437,17.202301. Obala mrtvice/jezera je jako obrasla trskom, niskim raslinjem, visokim raslinjem i šikarom i relativno je pristupačna na više desetaka ribičkih mjesta. Oko jezera nalaze se sjeverno šuma a ostalo su poljoprivredne površine. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito pokriveno trulim lišćem i najvećim dijelom obraslo vodenom travom, trskom i drugim vodenim biljem. Jezero/mrtvica je bogato skoro svim ribljim vrstama. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg i C&R za pastrvski grgeč (bass). Nakon ulova obavezno je vraćanje neozlijeđenih slijedećih vrsta riba: karas, balonijev i prugasti balavac, tankorepa i bjelorepa krkuša, veliki i mali vretenac i zlatni vijun. Neograničeni izlov vrijedi za slijedeće vrste riba: babuška, sunčanica, patuljasti somić? i bezribica i druge alohtone vrste. Zabranjena je upotreba čamaca.Ločice jezero
Privatni posjed*? Jezero ne pripada ZŠRK Đurđevac.
Jezero Loka (točnije, dva jezera
Loka 1 površine 2,5 ha i Loka 2 sa 2,8 ha) površine ukupno oko 5,3 hektara) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na
južnom dijelu naselja Sigetec, udaljeno od samog centra mjesta
Sigetec oko 1 km. Jezerima gospodari ŠRK "Ivan Generalić" Sigetec. Zemljopisne koordinate: Loka1 46.173651,16.947850 Loka2 46.174977,16.948943. Loka1 je iskopom šljunka produbljeno staro korito potoka Gliboki, dok je Loka2 umjetno jezero nastalo također iskopom šljunka i pijeska. Jezera se
opskrbljuju vodom podzemno iz rijeke Drave. Oko jezera su poljoprivredne površine, uglavnom livade. Dno jezera je šljunkovito, većim dijelom pod vodenom travom, močvarnom jezernicom, paprati/ i trulim lišćem, mjestimično i muljevito. Uz obalu ima trske. Voda nije neke veće bistrine ali se ne može reći da je mutna. Obala na oba jezera je prohodna obrasla niskim i visokim raslinjem sa nekoliko desetina uređenih ribičkih mjesta. Jezera se poribljavaju i bogata su skoro svim ribljim vrstama (smuđa nema*?) koje obitavaju na ovom području. Na jezeru Loka1 vrijedi sistem “Ulovi i pusti C&R“ za sve vrste riba (osim za alohtone vrste*?) i ribolov grabežljivaca dozvoljen je samo umjetnim mamcima (varalicom). Na oba jezera zabranjena je upotreba čamaca.
Lukanec jezero - Šodrana kod Lukanca
Jezerce/šodrana Lukanec (točnije, dva jezerca, zapadno oko oko 0,5 ha i istočno oko 0,3? ha - ovisno o vodostaju Drave) površine ukupno oko 0,8? hektar nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 200 m južno od naselja Novo Virje. Zemljopisne koordinate: 46.095201,17.152890. Jezera se opskrbljuje vodom podzemno iz rijeke Drave. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito i mjestimično obraslo vodenom travom. Obala je relativno pristupačna i uređena obrasla trskom, sa nekoliko desetaka ribičkih mjesta, jednim dijelom bez, a drugim dijelom s niskim raslinjem i nešto visokog raslinja. Jezera su bogata nekim plemenitim ribljim vrstama (smuđa nema*?) i sitnijom ribom koje obitavaju na ovom području. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg. Zabranjena je uporaba čamaca.
Miholjanec jezero*?
Privatni posjed*?. Jezerce/šodrana Miholjanec, kojim gospodari ŠRK "Krap" Virje*?, površine ukupno oko 0,5 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 1,7 km jugozapadno od naselja Miholjanec. Zemljopisne koordinate: 46.026507,16.933328. Jezero se opskrbljuje vodom podzemno iz potočića Zdelje koji teče oko 100 m od njega i oborinskom vodom. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito i mjestimično obraslo vodenom travom. Obala je relativno pristupačna sa nekoliko ribičkih mjesta, obrasla niskim, visokim raslinjem i šikarom. Oko jezera je najvećim dijelom šuma. Jezero je bogato nekim plemenitim ribljim vrstama (smuđa nema*?) i sitnijom ribom koje obitavaju na ovom području. Zabranjena je uporaba čamaca.
Novačka jezero
Jezero Novačka površine ukupno oko 0,5
hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 300 m zapadno od naselja
Novačke. Zemljopisne koordinate: 46.178535, 17.054480. Jezerom gospodari ŠRK "Smuđ" Novačka.To je umjetno jezero
nastalo iskapanjem šljunka i pijeska. Jezero se opskrbljuje vodom podzemno i
oborinski. Oko jezera su poljoprivredne površine. Dno jezera je šljunkovito i muljevito djelomično obraslo vodenom travom
i drugim biljem, a obala je relativno prohodna i pristupačna, manjim dijelom bez
a većim dijelom s niskim i visokim raslinjem. Jezero je bogato nekim plemenitim ribljim vrstama (smuđa nema*?) i sitnijom ribom koje obitavaju na ovom području. Zabranjena je upotreba čamaca.
Osredek (mrtvica) pokraj Sušinskog bereka
Mrtvica Osredek (teško izmjerive vodene površine, koordinate: 46.141101, 17.023139) rijetki je primjer još samo nekoliko sačuvanih ostataka nekadašnjih dravskih mrtvaja osebujnog, vrlo brojnog živog naselja. Ovaj dravski rukavac desne obale rijeke Drave prosječne dubine od 0,5 -1 metar, dijelom lučnog oblika, dužine oko 2,5 km i širine do 20 metara, proteže se od naselja Gabajeva Greda prateći cestu do Molvi sve do nasipa. Za razliku od većine antropogeno nastalih jezera, vrlo male dubine mrtvica osiguravaju najbolje uvjete za razvoj svih vegetacijskih pojasa i s njim vezanih životinjskih vrsta, što ekstremne dubine ne dozvoljavaju. Obale Osredka obrasle su pojasom tršćaka i rogozišta te tipičnih vrba, topola i johe. Slobodne vode praktički i nema jer je cijela površina zarasla vodenim raslinjem.
Otok*?
Zasad neimenovano jezero. Privatni posjed*?. Jezero/šodrana Otok (*?) površine ukupno oko 7,5
hektara nalazi se nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji 1,5 km istočno
od općine Sigetec, udaljeno od samog centra mjesta Sigetec oko 2 km. Zemljopisne koordinate: 46.192922, 16.958617. To je
umjetno jezero nastalo iskapanjem šljunka i pijeska. Jezero se opskrbljuju
vodom podzemno iz Drave i iz nepresušnog potoka Gliboki koji teče samo dvadesetak metara od njega.
Dno jezera je šljunkovito a obala je prohodna najvećim dijelom bez ili s niskim
raslinjem uz spomenuti potok.
Patuljan*? jezerce
Jezerce Patuljan površine oko 0,25 ha nalazi se u naselju Pustakovec. To je umjetno jezerce nastalo iskapanjem šljunka i pijeska. Uređeno je i obnovljeno u ljetu 2020. godine. Iste godine je i poribljeno. Jezercem gospodari SRK "Patuljan" Pustakovec. Obala je uređena, na zapadnoj ima ili, bilo je, nešto niskog raslinja.
Pjeskara Sesvete (Šarje) jezera
Jezero '''Pjeskara''' (lokalni nazivi Pjeskara Sesvete, Šarije, Šarje) je skup više jezera, najvećeg srednjeg '''Pjeskara''' površine oko 11 hektara i dva manja jezera površine oko 1,5 hektara, ukupno oko 12,5 hektara. Površina ovisi o vodostaju rijeke Drave. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 5 km istočno od naselja Podravske Sesvete i oko 600 m od rijeke Drave iz koje se napaja vodom. Zemljopisne koordinate: 45.988294,17.274214. To su umjetna jezera kojima gospodari ŠRK "Kečiga" Podravske Sesvete, nastala iskapanjem šljunka i pijeska. Dno jezera je šljunkovito i djelomično muljevito, djelomično obraslo vodenom travom krocanj, močvarnom jezernicom, mjestimično lopočom, žutim lokvanjom i drugim biljem, a obala je uređena, prohodna i pristupačna obrasla trskom, rogozom, šašom, šikarom te niskim i visokim rasliljem s većim brojem pristupačnih ribolovnih mijesta. Manja jezera su više obrasla vodenom travom a i mutnija su od najvećeg jezera. Uz jezero je potok Čivičevac i kanal/rukavac Rog Strug koji su bogati dravskim ribljim vrstama. Jezera se poribljavaju i bogata su skoro svim ribljim vrstama: posebno šaran, amur, obični i pastrvski grgeč bass, tolstolobik (bijeli/sivi glavaš), štuka, smuđ, som, linjak i ostala sitnija riba. Ima dovoljno različitih ribljih vrsta za skoro sve vrste sportskog ribolova i veći broj pristupačnih ribolovnih mjesta s kojih se može kontrolirati svaki dio jezera. Vrijedi režim "Ulovi i pusti C&R" za šaran ispod 1 kg iiznad 5 kg, amur iznad 7 kg, štuke ispod 1,5 kg, smuđ ispod 1,5 kg i linjak svih veličina. C&R ne vrijedi za alohtone vrste. Zabranjena je upotreba čamaca.
Jezero '''Pjeskara''' (lokalni nazivi Pjeskara Sesvete, Šarije, Šarje) je skup više jezera, najvećeg srednjeg '''Pjeskara''' površine oko 11 hektara i dva manja jezera površine oko 1,5 hektara, ukupno oko 12,5 hektara. Površina ovisi o vodostaju rijeke Drave. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 5 km istočno od naselja Podravske Sesvete i oko 600 m od rijeke Drave iz koje se napaja vodom. Zemljopisne koordinate: 45.988294,17.274214. To su umjetna jezera kojima gospodari ŠRK "Kečiga" Podravske Sesvete, nastala iskapanjem šljunka i pijeska. Dno jezera je šljunkovito i djelomično muljevito, djelomično obraslo vodenom travom krocanj, močvarnom jezernicom, mjestimično lopočom, žutim lokvanjom i drugim biljem, a obala je uređena, prohodna i pristupačna obrasla trskom, rogozom, šašom, šikarom te niskim i visokim rasliljem s većim brojem pristupačnih ribolovnih mijesta. Manja jezera su više obrasla vodenom travom a i mutnija su od najvećeg jezera. Uz jezero je potok Čivičevac i kanal/rukavac Rog Strug koji su bogati dravskim ribljim vrstama. Jezera se poribljavaju i bogata su skoro svim ribljim vrstama: posebno šaran, amur, obični i pastrvski grgeč bass, tolstolobik (bijeli/sivi glavaš), štuka, smuđ, som, linjak i ostala sitnija riba. Ima dovoljno različitih ribljih vrsta za skoro sve vrste sportskog ribolova i veći broj pristupačnih ribolovnih mjesta s kojih se može kontrolirati svaki dio jezera. Vrijedi režim "Ulovi i pusti C&R" za šaran ispod 1 kg iiznad 5 kg, amur iznad 7 kg, štuke ispod 1,5 kg, smuđ ispod 1,5 kg i linjak svih veličina. C&R ne vrijedi za alohtone vrste. Zabranjena je upotreba čamaca.
Prva točka jezero
Jezerce/šodrana Prva točka površine ukupno oko 0,3? hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 1,5 km istočno od naselja Ždala i 200 m od Mađarske granice. Zemljopisne koordinate: 46.168552,17.122083. Jezerce se opskrbljuje vodom podzemno iz rijeke Drave a njime gospodari ŠRK "Graničar" Ždala. Dno jezera je šljunkovito, pokriveno trulim lišćem i travom, mjestimično muljevito i prilično obraslo vodenom travom. Obala je relativno pristupačna sa nekoliko ribičkih mjesta, obrasla s niskim raslinjem i šikarom. Oko jezerca su poljoprivredne površine. Jezerce je bogato nekim plemenitim ribljim vrstama (smuđa nema*?) i sitnijom ribom koje obitavaju na ovom području. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg. Zabranjena je uporaba čamaca.
Jezero Rasinja je akumulaciono jezero
površine ukupno oko 25-30? hektara (ovisi o vodostaju potoka Gliboki i regulaciji brane) a nalazi
se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 400 m od centra Rasinje. Zemljopisne
koordinate: 46.178993, 16.704411. To je umjetno akumulacijsko jezero nastalo 1984. g. izgradnjom
brane na potoku Gliboki zbog potreba okolnih ribnjaka. Oko jezera su poljoprivredne površine a na južnom dijelu je šuma. Dno jezera je glineno, muljevito zbog čega je i voda mutna,
puno potopljenih stabala u potopljenom koritu potoka, djelomično obraslo vodenom travom-krocanj, /močvarnom jezernicom, trskom i drugim biljem. Ima i bijelog lopoča i lokvanja. Obala je relativno prohodna i pristupačna jednim dijelom a drugim dijelom je
obrasla niskim i visokim raslinjem, trskom, rogozom, šašom, ježincom i šikarom. Ugornjem dijelu i uz obalu potoka Gliboki je močvarno i teško prohodno kroz šikaru i granje. Jezero se poribljava i bogato je ribljim vrstama koje
obitavaju na ovom području: šaran, amur, tolstolobik, som, štuka, bass a od sitnije ribe grgeč (ostriž), babuška, klenić, crvenperka, žutooka, patuljasti somić, uklija (bjelica) i dr. Jezero je jedno od najvećih mrijestilišta žaba krastača, smeđih i drugih, u Podravini. Zabranjena je upotreba čamaca. Ribolov je dozvoljen samo uz kupljenu dnevnu dozvolu od zore do mraka a noćni ribolov je dozvoljen samo za šarana. Vrijedi sistem “Ulovi i pusti C&R“*?
Ravenska Kapela jezero
Jezero Ravenska Kapela površine
ukupno oko 11,5 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj
županiji oko 11 km zapadno od grada Križevci, točnije 250 m od naselja Kapela Ravenska. Jezerom gospodari ŠRK Križevci. Zemljopisne koordinate: 46.026015,16.425697. Jezero je nastalo
iskapanjem zemlje a opskrbljuje se vodom podzemno i oborinski. Dno je zemljano,
voda je prilično muljevita. Obala jezera je uređena i vrlo pristupačna na
sjeveru, pogodna i za izletnike, dok je južni dio šumovit. Jezero se poribljava
i bogato je ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području: šaran, amur, štuka,
smuđ, tolstolobik, som, linjak i raznovrsna ostala sitnija riba. Zabranjeno je uzimati štuke i smuđeve manje od 2 i 1,5 kg*? Zabranjena je upotreba čamaca i noćni ribolov.
Repaš jezero
Repaš jezero
Jezero/šodrana Repaš površine ukupno oko 1,8 hektara (ovisno o vodostaju Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 2,2 km istočno od naselja Repaš i 400 m od rijeke Drave. Zemljopisne koordinate: 46.127241,17.112272. Jezerom gospodari ŠRK "Bistra" Repaš. Jezero se opskrbljuje vodom podzemno iz rijeke Drave. Dno jezera je šljunkovito, pokriveno trulim lišćem, mjestimično muljevito i obraslo vodenom travom. Obala je relativno pristupačna sa više desetaka ribičkih mjesta, obrasla s niskim, visokim raslinjem i šikarom. Oko jezera su poljoprivredne površine. Jezero je bogato skoro svim ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg. Zabranjena je uporaba čamaca.
Ribnjak jezero (pokraj Šoderice) FB lokacija FB grupa C&RJezero Ribnjak površine ukupno oko 2,5 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na sjevernom dijelu područja općine Drnje. Udaljeno je oko 500 metara od rijeke Drave iz koje se opskrbljuje vodom i 10-tak m od jezera Šoderica. Zemljopisne koordinate: 46.241898, 16.928792. To je umjetno jezero nastala iskapanjem šljunka i pijeska. Obala jezera je prilično neprohodna obrasla dijelom niskim raslinjem i dijelom visokim raslinjem, trskom, rogozom, šašom, ježincom i šikarom. Pristup vodi je moguć na dvadesetak ribičkih mjesta, od kojih su neka uređena. Južno oko jezera su poljoprivredne površine a sjeverno livade. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito od trulog lišća i obraslo vodenom travom (krocanj), močvarnom jezernicom, paprati, orašac i leća, ima bijelog lopoča i žutog lokvanja, a ima i potopljenih stabala. Jezero se poribljava i bogato je skoro svim ribljim vrstama: posebno šaran (divlji/vretenasti i ribnjački/bezljuskaš), amur, obični i pastrvski grgeč bass, tolstolobik (bijeli/sivi glavaš), som, štuka, linjak, deverika i ostala sitnija riba: crvenperka, žućka-bodorka, gavčica idr.. Ima i unesenih invazivnih vrsta: patuljasti somić, sunčanica i druge. Iako Ribnjak praktički pripada jezeru Šoderica ovdje se spominje posebno zbog sistema “Ulovi i pusti C&R“ koji na njemu vrijedi, osim za alohtone vrste. Otkad je jezero postalo C&R izgubilo je s vremenom na svojoj bistroći vode i prirodnoj ljepoti. Zabranjen je ribolov grabežljivca na živi mamac (dozvoljeno samo varalicom) i uporaba čamaca.
Rog Strug (kanal/dravski rukavac)
Kanal Rog Strug nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 2 km jugoistočno od naselja Podravske Sesvete. Zemljopisne koordinate: 46.984121,17.277850. Kanal Rog Strug nastaje pokraj naselja Batinske spajanjem kanala Čivićevac i Bistra (spominje se i kao potok Katalenec) i tekući oko 10-tak km utiče u Dravu. Obala kanala/rukavca, kojim gospodari ŠRK "Kečiga" Podravske Sesvete, je uređena i pristupačna. Oko rukavca nalaze se uglavnom poljoprivredne površine, dok je zapadni dio šumovit. Dno kanala/rukavca je zemljano, muljevito, dijelomično obraslo vodenom travom i drugim vodenim biljem. Rukavac je bogat skoro svim ribljim vrstama koje obitavaju u rijeci Dravi i na ovom području: šaran, amur, tolstolobik, som, štuka, grgeč, pastrvski grgeč bas, smuđ, linjak, manjić, klen, bolen, mrena, jez, deverika, krupatica, podust, i ostala sitnija riba klenić, crvenperka, bodorka, nosata, balavac, karas, bjelica, krkuša, piškor, pijor, bliže rijeci plotica, lipljen i druge. Ima i unesenih invazivnih vrsta: babuška, patuljasti somić, sunčanica, bezribica i druge. Nakon ulova obavezno je vraćanje neozlijeđenih slijedećih vrsta riba: karas, balonijev i prugasti balavac, tankorepa i bjelorepa krkuša, veliki i mali vretenac i zlatni vijun. Neograničeni izlov vrijedi za slijedeće vrste riba: babuška, sunčanica, patuljasti somić i bezribica..
Jezero Sabolekove grabe (točnije,
skup jezera i bara površine ukupno oko 7,5?
hektara, površina ovisi o vodostaju Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji 3 km sjeveroistočno od
općine i naselja Molve. Udaljena su stotinjak metara od rijeke Drave iz
koje se opskrbljuju vodom a predstavljaju nekadašnji rukavac i tok rijeke Drave. Jezerima gospodari ŠRK "Šaran" Molve. Zemljopisne koordinate: 46.118688, 17.072120. Oko jezera jugozapadno su poljoprivredne površine a istočni dio uglavnom visoko i nisko raslinje i šikara. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito i prilično
obraslo vodenom travom, a obala je većim dijelom nepristupačna s niskim i
visokim raslinjem osim srednjeg jezera s uređenim ribičkim mjestima. Jezera su bogata svim ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području: šaran, amur, som štuka, obični i bass grgeč, smuđ, linjak, deverika, bolen, klen, podust, crvenperka, žutooka i druge. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg. Zabranjena je upotreba čamaca.
Sekuline (dravski rukavac)*?
Sekuline (Stare i Nove Sekuline) jezera i bare
Jezera Nove Sekuline (točnije, skup
jezera i bara površine ukupno oko 13? hektara, površina
ovisi o vodostaju Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji 1,6 km
sjeveroistočno od općine i naselja Molve Grede. Udaljena su stotinjak metara od rijeke Drave iz koje se opskrbljuju vodom i predstavljaju nekadašnji
rukavac i tok rijeke Drave. Južno protiče potok Koprivnica (Bistra). Zemljopisne koordinate: 46.118633, 17.086185.
Jezerima gospodari ŠRK "Šaran" Molve. Oko jezera je uglavnom šuma. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito i prilično obraslo vodenom travom, vodenim orašcom, vodenim lećem, lopočom i žutim lokvanjom i drugim vodenim biljem, a obala je većim dijelom nepristupačna s niskim i visokim raslinjem, trskom, rogozom, šašom, ježincom, čičkom, trnovitim biljem i šikarom na sjevernom dijelu uz Dravu, a više ribolovnih mjesta ima na južnom dijelu. Jezera su bogata svim ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području: šaran, amur, som štuka, obični i bass grgeč, smuđ, linjak, bolen, deverika, klen, podust, crvenperka, žutooka i druge. Vrijedi režim C&R za šarana iznad 8 kg. Zabranjena je upotreba čamaca.
Jezera Stare Sekuline (točnije, skup jezera i bara površine ukupno oko 10? hektara, površina ovisi o vodostaju Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji 1,7 km sjeveroistočno od općine i naselja Molve Grede. Udaljena su petstotinjak metara od rijeke Drave iz koje se opskrbljuju vodom i predstavljaju nekadašnji rukavac i tok rijeke Drave. Sjeverno protiče potok Koprivnica (Bistra). Zemljopisne koordinate: 46.116738, 17.086285.
Jezerima gospodari ŠRK "Amur" Molve Grede. Sjeverno oko jezera je uglavnom šuma a južno su poljoprivredne površine. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito i prilično obraslo vodenom travom, lopočom, žutim lokvanjom i drugim biljem, a obala je većim dijelom nepristupačna s niskim i visokim raslinjem, trskom, rogozom, šašom, trnovitim biljem i šikarom na južnom dijelu gdje ima više ribolovnih mjesta. Jezera su bogata svim ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području: šaran (divlji/vretenasti i ribnjački/bezljuskaš), amur, som štuka, obični i bass grgeč, smuđ, linjak, bolen, deverika, klen, podust, crvenperka, žutooka i druge. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg. Zabranjena je upotreba čamaca.
Jezerima gospodari ŠRK "Šaran" Molve. Oko jezera je uglavnom šuma. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito i prilično obraslo vodenom travom, vodenim orašcom, vodenim lećem, lopočom i žutim lokvanjom i drugim vodenim biljem, a obala je većim dijelom nepristupačna s niskim i visokim raslinjem, trskom, rogozom, šašom, ježincom, čičkom, trnovitim biljem i šikarom na sjevernom dijelu uz Dravu, a više ribolovnih mjesta ima na južnom dijelu. Jezera su bogata svim ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području: šaran, amur, som štuka, obični i bass grgeč, smuđ, linjak, bolen, deverika, klen, podust, crvenperka, žutooka i druge. Vrijedi režim C&R za šarana iznad 8 kg. Zabranjena je upotreba čamaca.
Jezera Stare Sekuline (točnije, skup jezera i bara površine ukupno oko 10? hektara, površina ovisi o vodostaju Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji 1,7 km sjeveroistočno od općine i naselja Molve Grede. Udaljena su petstotinjak metara od rijeke Drave iz koje se opskrbljuju vodom i predstavljaju nekadašnji rukavac i tok rijeke Drave. Sjeverno protiče potok Koprivnica (Bistra). Zemljopisne koordinate: 46.116738, 17.086285.
Jezerima gospodari ŠRK "Amur" Molve Grede. Sjeverno oko jezera je uglavnom šuma a južno su poljoprivredne površine. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito i prilično obraslo vodenom travom, lopočom, žutim lokvanjom i drugim biljem, a obala je većim dijelom nepristupačna s niskim i visokim raslinjem, trskom, rogozom, šašom, trnovitim biljem i šikarom na južnom dijelu gdje ima više ribolovnih mjesta. Jezera su bogata svim ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području: šaran (divlji/vretenasti i ribnjački/bezljuskaš), amur, som štuka, obični i bass grgeč, smuđ, linjak, bolen, deverika, klen, podust, crvenperka, žutooka i druge. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg. Zabranjena je upotreba čamaca.
Separacija Gat jezera
Jezero Separacija Kalinovac (točnije, dva jezera, staro i novo) površine ukupno oko 30 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 3 km istočno od grada Đurđevac. Jezerom gospodari ŠRK "Peski" Đurđevac. Zemljopisne koordinate: 46.052118,17.117045. To su umjetna jezera nastala iskapanjem šljunka i pijeska. Jezera se opskrbljuju vodom podzemno iz rijeke Drave. Dno jezera je šljunkovito a obala je uređena i prohodna sa nešto niskog i visokog raslinja gdje se može doći do nekoliko desetaka ribolovnih mjesta?. Jezera se poribljavaju i bogata su skoro svim ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području: posebno šaran, štuka, amur, obični i pastrvski grgeč bass, smuđevi, tolstolobik (bijeli/sivi glavaš), som, linjak, bolen, bodorka, klen, deverika, babuška i ostala sitnija riba. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg. Zabranjena je uporaba čamaca.
Severovci jezero
Jezerce/šljunkara Severovci površine ukupno oko 0,5? hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 2,5 km sjeveroistočno od grada Đurđevac i 2 km jugozapadno od naselja Severovci. Zemljopisne koordinate: 46.054404,17.103306. To je umjetno jezero nastalo iskapanjem šljunka i pijeska. Jezero se opskrbljuje vodom podzemno i oborinski. Oko jezera je gusta šuma. Dno jezera je šljunkovito i djelomičnomuljevito, obraslo vodenom travom i drugim biljem, Obala je prilično neprohodna i većim dijelom obrasla niskim i visokim raslinjem i šikarom, više pristupačna sjevernim dijelom uz pristupni put. Jezero je bogato ribljim vrstama (smuđa nema*?) koje obitavaju na ovom području. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg. Zabranjena je upotreba čamaca.
Sporlin (Šporlin*?) kanal
Proširenje protočnog kanala Sporlin u obliku male bare, male površine ukupno oko 500? m2 i dubine nekoliko metara nalazi se uz prugu 500 m južno od želj. stanice Botovo. Kanal izlazi iz stare Šoderice, protiče ispod želj. pruge i nakon 1,5 km toka ušće mu je u jednom jezeru Autoputa 3. Kanalom gospodari ŠRK "Amur" Drnje/Botovo. Zemljopisne koordinate: 46.231665,16.926599. Obala kanala obrasla je niskim raslinjem, visokim raslinjem i šikarom i prilično je nepristupačna. Dno je šljunkovito i zemljano, muljevito, pokriveno trulim lišćem, obraslo vodenom travom i drugim vodenim biljem. Od riba prevladavaju crvenperke, žutooke i alohtoni patuljasti somić i sunčanica. Ima i štuke, grgeča, linjaka i druge sitnije ali i zalutale krupnije ribe.
Rukavac/protočno korito Stara Drava Virki u Vrbiku, dužine oko 3 km, nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 500 m sjeverno od Gabajeve Grede ili 500 m istočno od Komatnice. Zemljopisne koordinate: 46.174815,17.006013. Obala rukavca obrasla je niskim raslinjem, visokim raslinjem (hrast, topola, vrba, joha i dr.) i šikarom i prilično je nepristupačna, ovisno o vremenskim prilikama. Pritok Stare Drave je potok Gliboki. Više ribičkih mjesta nalazi se duž korita nedaleko od ceste s jugozapadne strane gdje su uglavnom poljoprivredne površine. Istočni dio (tj. otok Vrbik površine oko 1,2 km2) od rukavca/starog korita do glavnog korita rijeke Drave je šumovit (topola, joha, vrba) i prilično nepristupačan. Dno rukavca je šljunkovito i zemljano, muljevito, pokriveno trulim lišćem, dijelomićno obraslo vodenom travom krocanj, vodenim orašcem, vodenim lećima, bijelim lopočom, žutim lokvanjom i drugim vodenim biljem. Rukavac je bogat svim ribljim vrstama koje obitavaju u rijeci Dravi i na ovom području: šaran, amur, tolstolobik, som, štuka, grgeč, pastrvski grgeč bas, smuđ, linjak, manjić, klen, bolen, mrena, jez, deverika, krupatica, podust, i ostala sitnija riba klenić, crvenperka, bodorka, nosata, balavac, karas, bjelica, krkuša, piškor, pijor, bliže rijeci plotica, lipljen i druge. Ima i unesenih invazivnih vrsta: babuška, patuljasti somić, sunčanica, bezribica i druge. Voda je pogodna za skoro sve tehnike ribolova. Nakon ulova obavezno je vraćanje neozlijeđenih slijedećih vrsta riba: karas, balonijev i prugasti balavac, tankorepa i bjelorepa krkuša, veliki i mali vretenac i zlatni vijun. Neograničeni izlov vrijedi za slijedeće vrste riba: babuška, sunčanica, patuljasti somić? i bezribica.
Stara Drava Stružice (Gotalovo-Otočka)
Stara Drava južno pokraj Gotalova je staro protočno korito Drave, dužine oko 10 km. Zemljopisne koordinate: 46.211397,16.982381. Obala rukavca obrasla je niskim raslinjem, visokim raslinjem (hrast, topola, vrba, joha i dr.), šikarom i prilično je nepristupačna, ovisno o vremenskim prilikama. Između rukavca i glavnog toka rijeke Drave nalazi se otok Stružice, najveći stalni riječni otok Podravine. Vodom gospodari ŠRK "Šaran" Gotalovo i ŠRK "Otočka" Otočka. Ribička mjesta nalaze se duž cijelog korita, posebno nedaleko od obližnje ceste. Voda je pogodna za skoro sve tehnike ribolova. Dno rukavca je većinom šljunkovito, ponegdje zemljano i muljevito, pokriveno trulim lišćem, dijelomićno obraslo vodenom travom krocanj, vodenim orašcem, vodenim lećima, bijelim lopočom, žutim lokvanjom i drugim vodenim biljem. Protok je bogat skoro svim ribljim vrstama koje obitavaju u rijeci Dravi i na ovom području: šaran, amur, tolstolobik, som, štuka, grgeč, pastrvski grgeč bas, smuđ, linjak, manjić, klen, bolen, mrena, jez, deverika, krupatica, podust, i ostala sitnija riba klenić, crvenperka, bodorka, nosata, balavac, karas, bjelica, krkuša, piškor, pijor, bliže rijeci plotica, lipljen i druge. Ima i unesenih invazivnih vrsta: babuška, patuljasti somić, sunčanica, bezribica i druge. Nakon ulova obavezno je vraćanje neozlijeđenih slijedećih vrsta riba: karas, balonijev i prugasti balavac, tankorepa i bjelorepa krkuša, veliki i mali vretenac i zlatni vijun. Neograničeni izlov vrijedi za slijedeće vrste riba: babuška, sunčanica, patuljasti somić? i bezribica.
Stara Drava Stružice (Gotalovo-Otočka)
Stara Drava južno pokraj Gotalova je staro protočno korito Drave, dužine oko 10 km. Zemljopisne koordinate: 46.211397,16.982381. Obala rukavca obrasla je niskim raslinjem, visokim raslinjem (hrast, topola, vrba, joha i dr.), šikarom i prilično je nepristupačna, ovisno o vremenskim prilikama. Između rukavca i glavnog toka rijeke Drave nalazi se otok Stružice, najveći stalni riječni otok Podravine. Vodom gospodari ŠRK "Šaran" Gotalovo i ŠRK "Otočka" Otočka. Ribička mjesta nalaze se duž cijelog korita, posebno nedaleko od obližnje ceste. Voda je pogodna za skoro sve tehnike ribolova. Dno rukavca je većinom šljunkovito, ponegdje zemljano i muljevito, pokriveno trulim lišćem, dijelomićno obraslo vodenom travom krocanj, vodenim orašcem, vodenim lećima, bijelim lopočom, žutim lokvanjom i drugim vodenim biljem. Protok je bogat skoro svim ribljim vrstama koje obitavaju u rijeci Dravi i na ovom području: šaran, amur, tolstolobik, som, štuka, grgeč, pastrvski grgeč bas, smuđ, linjak, manjić, klen, bolen, mrena, jez, deverika, krupatica, podust, i ostala sitnija riba klenić, crvenperka, bodorka, nosata, balavac, karas, bjelica, krkuša, piškor, pijor, bliže rijeci plotica, lipljen i druge. Ima i unesenih invazivnih vrsta: babuška, patuljasti somić, sunčanica, bezribica i druge. Nakon ulova obavezno je vraćanje neozlijeđenih slijedećih vrsta riba: karas, balonijev i prugasti balavac, tankorepa i bjelorepa krkuša, veliki i mali vretenac i zlatni vijun. Neograničeni izlov vrijedi za slijedeće vrste riba: babuška, sunčanica, patuljasti somić? i bezribica.
Zasad neimenovani pojam i nepoznata adresa. Jezero Staro Botovo,
Šloprog jezero
Šoderica jezero Facebook lokacija: Šoderica
Jezero Šloprog površine ukupno oko 1,1?
hektar nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji u općini i naselju
Legrad. Zemljopisne koordinate: 46.293943,16.858514. Jezercem gospodari ŠRK "Smuđ" Legrad. To je umjetno jezero
nastalo iskapanjem šljunka i pijeska i zemlje. Jezero se opskrbljuje vodom podzemno i
oborinski. Dno jezera je šljunkovito i muljevito djelimično obraslo travom (krocanj), orašcom, vodenim lećem i drugim biljem. Obala
je relativno prohodna i pristupačna dijelom bez ili s niskim i visokim
raslinjem, obrasla trskom, rogozom, čičkom, trnovitim biljem, bršljanom i drugom vegetacijom. Jezero je bogato nekim plemenitim ribljim vrstama: šaran, amur, tolstolobik, štuka, linjak i sitnijom ribom koje obitavaju na ovom području crvenrepka, bodorka-žutooka, bjelica i druge. Ima i unesenih štetnih vrsta: babuška, patuljasti somić-patuljan, sunčanica i druge. Zabranjena je upotreba čamaca.
Jezero Šoderica je najveće u KC-KŽ županiji, površine ukupno oko 230
hektara, ovisno o vodostaju rijeke Drave i brane može biti i veće. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji 10-tak km
sjeveroistočno od grada Koprivnice. Udaljeno je oko 500 m od rijeke
Drave iz koje se opskrbljuje vodom. Zemljopisne koordinate: 46.240849, 16.922198. Jezerom gospodari ŠRK "Smuđ" Legrad, ŠRK "Amur" Drnje/Botovo, ŠRK "Štuka" Torčec i drugi. Šoderica je
ustvari i istoimeno vikend naselje s više od 400 vikend objekata i nekoliko
ugostiteljskih radnji. Ima i nekoliko desetaka stalnih stanovnika. To je umjetno
jezero nastalo iskapanjem šljunka i pijeska. Obala jezera je prohodna i dobrim
dijelom uređena s plažama i drugim sadržajima za izletnike i kupače. Zapadnim dijelom
je obrasla niskim raslinjem, visokim raslinjem, trskom, rogozom, šašom i šikarom. Pristup bistroj vodi je moguć na velik broj
ribičkih mjesta. Oko jezera su poljoprivredne površine. Dno jezera je šljunkovito,
mjestimično muljevito i mjestimično obraslo vodenom travom, uz obalu trskom a
ima i bijelog lopoča i žutog lokvanja. Jezero se poribljava i bogato je svim ribljim vrstama:
posebno šaran (divlji/vretenasti i ribnjački/bezljuskaš), amur, obični i pastrvski grgeč bass, tolstolobik (bijeli/sivi glavaš), smuđ, som, štuka,
linjak, deverika i ostala sitnija riba crvenperka, žutooka-bodorka, klen, klenić, bjelica-uklija i druge. Ima i unesenih štetnih vrsta: patuljasti somić-patuljan, sunčanica, bezribica i druge. Ovdje još uvijek postojie pojmovi Stara Šoderica još iz vremena kad su Nova i Stara Šoderica bila odvojena jezera a spojena su 1997. god. i Mlađ, donedavno samostalno jezero danas iskapanjem nestalo i spojeno sa Šodericom. Dozvoljena je upotreba čamaca.
Torčec (Grabe) jezero Facebook lokacija
Tramvajica (Keter) Facebook lokacija
Jezero Grabe Torčec površine ukupno oko 0,4 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji u naselju Torčec.
Zemljopisne koordinate: 46.222895, 16.894148. Jezercem gospodari ŠRK "Štuka" Torčec. To je umjetno jezero nastalo
iskapanjem šljunka i pijeska. Jezero se opskrbljuje vodom podzemno iz Drave i iz
nepresušnog potoka Gliboki koji teče samo 60-tak metara od njega. Dno jezera je
šljunkovito i zemljano a voda nešto mutnija. Obala je uređena i potpuno prohodna, najvećim dijelom bez ili s vrlo malo uređenog visokog raslinja.
Jezero je jedno od najmanjih, ako ne i najmanje koje se poribljava i bogato je nekim ribljim vrstama koje obitavaju na ovom području: šaran sa i bez ljuske, amur, od grabežljivaca ima štuke i soma?. Od ostalih riba ima klenića, babuške, deverike, nosonje? i druge. Vrijedi sistem “Ulovi i pusti C&R“ (za svu ribu osim alohtone vrste riba?). Dozvoljen je ribolov samo udicom na plovak*?. Zabranjena je upotreba čamaca.
Jezero Tramvajica površine ukupno
oko 5 hektara nalazi se u
Koprivničko-križevačkoj županiji na južnom dijelu područja općine Legrad.
Udaljeno je oko 500 metara od rijeke Drave iz koje se opskrbljuje vodom i 2 km
od jezera Šoderica. Zemljopisne
koordinate: 46.258200, 16.904337. Jezerom gospodari ŠRK "Smuđ" Legrad. To je umjetno jezero
nastala iskapanjem šljunka i pijeska. Obala jezera je većim dijelom visoka i strma, relativno prohodna
obrasla niskim i visokim raslinjem, rogozom, šašom i šikarom. Pristup nešto mutnijoj vodi je moguć na više desetaka ribičkih mjesta. Oko jezera su poljoprivredne
površine i šumarci. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito i mjestimično obraslo
vodenom travom, vodenim orašcem, močvarnom jezernicom i drugim vodenim biljem a ima i bijelog lopoča i žutog lokvanja. Jezero se poribljava i bogato je svim ribljim vrstama:
posebno šaran, amur, obični i pastrvski grgeč bass, štuka, tolstolobik, som, smuđ, deverika, klen i ostala
sitnija riba. Ima i unesenih štetnih vrsta: patuljasti somić-patuljan, sunčanica i druge. Zabranjena je uporaba čamaca.
Trnovo polje jezero
Jezero/šodrana Trnovo polje (točnije skup dva jezera, sjeverno oko 0,75 ha i južno oko 0,4 ha - ovisno o vodostaju Drave i oborinama) površine ukupno oko 1,1 hektar nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 2 km istočno od naselja Ždala. Zemljopisne koordinate: 46.163454,17.117535. Jezera se opskrbljuje vodom podzemno iz rijeke Drave a njima gospodari ŠRK "Graničar" Ždala. Dno jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito i prilično obraslo vodenom travom. Obala je pristupačna i uređena sa nekoliko desetaka ribičkih mjesta, jednim dijelom bez, a drugim dijelom s niskim raslinjem. Oko jezera su poljoprivredne površine. Jezera su bogata nekim plemenitim ribljim vrstama (smuđa nema) i sitnijom ribom koje obitavaju na ovom području. Vrijedi sistem C&R za šarana ispod 1 kg i iznad 8 kg. Zabranjena je uporaba čamaca.
Jezerca/bare Unger (točnije, skup
devet manjih jezeraca/bara površine ukupno oko 2,5 hektara - ovisi o vodostaju potoka Gliboki) kojima gospodari ŠRK "Đelekovec", nalazi se u
Koprivničko-križevačkoj županiji na krajnjem sjeverozapadnom području
općine Torčec. Zemljopisne koordinate: 46.232849,16.852021.
Bare su dobile ime po obližnjem nekadašnjem mlinu. To su umjetna jezerca i bare nastale iskapanjem šljunka i
pijeska. Opskrbljuju se vodom podzemno i iz nepresušnog potoka Gliboki koji teče polukružno mjestimično i manje od 100 metara od bara. Obala jezera je prilično neprohodna
obrasla visokim raslinjem, borovom šumom, rogozom, trskom, šašom i šikarom, a pristup većim dijelom mutnoj vodi je moguć na
nekoliko ribičkih mjesta. Oko jezera je šuma a sjeverno su poljoprivredne površine, uglavnom livade. Dno jezera je
šljunkovito prekriveno trulim lišćem, mjestimično s puno mulja i prilično obraslo travom resom (krocanj), vodenim lećem, vodenim orašcom i drugom vegetacijom. Grabe su jedno od četiri najvećih Podravskih mrijestilišta žaba krastača, smeđih i drugih. Jezerca se ne
poribljavaju pa od ribljih vrsta ima štuke i grgeča (ostriž) a od sitnije ribe crvenperka, klenić, uklija-bjelica, žutooka, te alohtoni patuljasti somić, babuška i sunčanica. Ribe također ima i u
spomenutom potoku. Zabranjena je uporaba čamaca.
Vidak jezera Facebook lokacija
Jezero Vidak (točnije, skup
nekoliko manjih jezera i bara površine ukupno oko 6 hektara) kojima gospodari ŠRK "Đelekovec", nalazi se u
Koprivničko-križevačkoj županiji na južnom području općine Đelekovec,
udaljeno od samog centra mjesta oko 2 km. Zemljopisne
koordinate: 46.232595,16.869585. To su umjetna jezera nastala iskapanjem
šljunka i pijeska. Jezera se opskrbljuju vodom podzemno i iz nepresušnog potoka Segovina koji teče desetak metara od njega. Obala jezera je prilično neprohodna obrasla
visokim i niskim raslinjem, šikarom, trskom, rogozom, šašom, ježincom, ljutkom i drugim biljem a pristup vodi je moguć na nekoliko desetaka
ribičkih mjesta. Oko jezera su poljoprivredne površine. Dno jezera je
šljunkovito, mjestimično s puno trulog lišća i mulja, mjestimično prilično obraslo travom, močvarnom jezernicom, lećem a
ima i bijelog lopoča i žutog lokvanja. Jezero se poribljava i bogato je ribljim vrstama: posebno
šaranom, amurom, tolstolobikom, štukom, grgečom, somom, deverikom i sitnijom ribom. Ribe također ima i u spomenutom potoku. Zabranjena je uporaba
čamaca.
Zeleni brijeg (Repaški dravski rukavac)
Repaški rukavac Zeleni brijeg (površine oko 1,3? hektara – površina ovisi o vodostaju Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 450 m južno od naselja Repaš. S juga se do rukavca može doći preko mosta kod Repaša. Zemljopisne koordinate: 46.128033,17.082684. Rukavcem gospodari ŠRK "Bistra" Repaš. Južna obala rukavca obrasla je niskim raslinjem, visokim raslinjem i šikarom i prilično je nepristupačna, ovisno o vremenskim prilikama. Sjeverna, desna obala je uređena i vrlo pristupačna s više desetaka ribičkih mjesta. Južno oko rukavca nalazi se uglavnom šuma a sjeverno su poljoprivredne površine. Dno rukavca je šljunkovito i zemljano, muljevito, pokriveno trulim lišćem, dijelomićno obraslo vodenom travom, vodenim lećem i drugim vodenim biljem. Rukavac je bogat svim ribljim vrstama koje obitavaju u rijeci Dravi i na ovom području: šaran, amur, tolstolobik, som, štuka, grgeč, pastrvski grgeč bas, smuđ, linjak, manjić, klen, bolen, mrena, jez, deverika, krupatica, podust, i ostala sitnija riba klenić, crvenperka, bodorka, nosata, balavac, karas, bjelica, krkuša, piškor, pijor, bliže rijeci plotica, lipljen i druge. Ima i unesenih invazivnih vrsta: babuška, patuljasti somić, sunčanica, bezribica i druge. Nakon ulova obavezno je vraćanje neozlijeđenih slijedećih vrsta riba: karas, balonijev i prugasti balavac, tankorepa i bjelorepa krkuša, veliki i mali vretenac i zlatni vijun. Neograničeni izlov vrijedi za slijedeće vrste riba: babuška, sunčanica, patuljasti somić? i bezribica.Zlatno*?
Zasad neimenovano jezero. Privatni posjed*?. Jezero Zlatno površine ukupno oko 10
hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji zapadno od mjesta Sigetec, udaljeno od samog centra naselja oko 2,2
km. Zemljopisne koordinate: 46.191266, 16.966118.
To je umjetno jezero nastalo iskapanjem šljunka i pijeska. Jezero se
opskrbljuju vodom podzemno iz rijeke Drave i iz nepresušnog potoka Gliboki koji teče samo stotinjak
metara od njega. Oko jezera su poljoprivredne površine. Dno jezera je šljunkovito a obala je najvećim dijelom prohodna, bez ili s vrlo malo raslinja.
Vrbik*? bara/jezerce pokraj Đelekovca
Zasad neimenovano jezerce površine ukupno oko 1,5*? hektara kojim gospodari ŠRK "Đelekovec", nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na istočnom dijelu područja općine Đelekovec u Vrbiku, udaljeno od samog centra mjesta oko 1,5 km. Zemljopisne koordinate: 46.241108,16.888693. Obala jezera je prilično neprohodna obrasla niskim i višim raslinjem, trskom, rogozom, šikarom i prilično je nepristupačno nešto mutnijoj vodi. Oko jezera su poljoprivredne površine. Dno jezera je šljunkovito prekriveno trulim lišćem, s puno mulja i prilično obraslo vodenom travom. Jezerce se ne poribljava pa od ribljih vrsta ima štuke i sitnije ribe. Zabranjena je upotreba čamaca.
Visoka Greda*? bara/jezerce pokraj Ždale
Zasad neimenovano jezerce površine ukupno oko 0,7 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 3,2 km zapadno od centra naselja Ždala. Zemljopisne koordinate: 46.160049,17.107289. Okolina jezerca je većim dijelom šumovita.
Širine Virovske*? (mrtvica pokraj Novog Virja)
Zasad neimenovano jezero/mrtvica površine ukupno oko 3,5? hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 6 km sjeveroistočno od grada Đurđevac, točnije 1 km zapadno od naselja Novo Virje (Širine Virovske). Zemljopisne koordinate: 46.106779,17.117973. Okolo jezera su poljoprivredne površine. Zabranjena je upotreba čamaca.
Laz*? (mrtvaja pokraj Ferdinandovca)
Zasad neimenovana mrtvica površine ukupno oko 0,7 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 1,5 km istočno od centra naselja Ferdinandovac. Zemljopisne koordinate: 46.054364,17.226403. Mrtvicom gospodari ŠRK "Štuka" Ferdinandovac. Obala je prilično neprohodna obrasla niskim i višim raslinjem i vodenim biljem. Oko bare su poljoprivredne površine. Dno je prekriveno trulim lišćem, s puno mulja i prilično obraslo vodenom travom. Mrtvica se ne poribljava.
*? - nema dovoljno informacija, možda je privatni posjed ili nepostojeće
Rijeke, potoci i kanali
Zasad neimenovano jezerce površine ukupno oko 1,5*? hektara kojim gospodari ŠRK "Đelekovec", nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na istočnom dijelu područja općine Đelekovec u Vrbiku, udaljeno od samog centra mjesta oko 1,5 km. Zemljopisne koordinate: 46.241108,16.888693. Obala jezera je prilično neprohodna obrasla niskim i višim raslinjem, trskom, rogozom, šikarom i prilično je nepristupačno nešto mutnijoj vodi. Oko jezera su poljoprivredne površine. Dno jezera je šljunkovito prekriveno trulim lišćem, s puno mulja i prilično obraslo vodenom travom. Jezerce se ne poribljava pa od ribljih vrsta ima štuke i sitnije ribe. Zabranjena je upotreba čamaca.
Visoka Greda*? bara/jezerce pokraj Ždale
Zasad neimenovano jezerce površine ukupno oko 0,7 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 3,2 km zapadno od centra naselja Ždala. Zemljopisne koordinate: 46.160049,17.107289. Okolina jezerca je većim dijelom šumovita.
Širine Virovske*? (mrtvica pokraj Novog Virja)
Zasad neimenovano jezero/mrtvica površine ukupno oko 3,5? hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 6 km sjeveroistočno od grada Đurđevac, točnije 1 km zapadno od naselja Novo Virje (Širine Virovske). Zemljopisne koordinate: 46.106779,17.117973. Okolo jezera su poljoprivredne površine. Zabranjena je upotreba čamaca.
Laz*? (mrtvaja pokraj Ferdinandovca)
Zasad neimenovana mrtvica površine ukupno oko 0,7 hektara nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 1,5 km istočno od centra naselja Ferdinandovac. Zemljopisne koordinate: 46.054364,17.226403. Mrtvicom gospodari ŠRK "Štuka" Ferdinandovac. Obala je prilično neprohodna obrasla niskim i višim raslinjem i vodenim biljem. Oko bare su poljoprivredne površine. Dno je prekriveno trulim lišćem, s puno mulja i prilično obraslo vodenom travom. Mrtvica se ne poribljava.
*? - nema dovoljno informacija, možda je privatni posjed ili nepostojeće
Rijeke, potoci i kanali
Drava Facebook lokacije: Drava Bridge Botovo ; Drava Repaš
Rijeka Drava najveća je vodena površina Koprivničkog kraja. Drava izvire u južnotirolskim Alpama u Italiji i nakon 725 km toka kod Aljmaša utječe u Dunav. Obale, rukavci i mrtvice su najvećim dijelom obrasli visokim i niskim raslinjem, šikarom, trskom i ostalim biljem. Zbog toga a i zbog stalne promjene i regulacije razine mutne vode ona je najvećim dijelom nepristupačna. Uz rijeku, rukavce i mrtvice je praktički netaknuta priroda a vode su bogate svim slatkovodnim vrstama riba (koje obitavaju u ovom području -autohtonih a ima i unešenih -alohtonih*) kao što su: šaran, štuka, som, smuđ (obični i kamenjar), mladica, pastrvski grgeč bass*, amur*, mrena, pastrve, tolstolobik* (bijeli/sivi glavaš), kečiga, kesega, krupatica, sabljarka, klen, jez, bodorka, linjak, manjić, bolen, deverike, podust, grgeč i druge vrsta bijele i ostale ribe (crvenperka, žutooka, patuljasti somić*, karasi, babuška*, klenić, balavaci, vretenci, nosonja, uklija bjelica, krkuše, sunčanica* i dr.). Od stranih unešenih vrsta riba najveći problem su štetne (invazivne) vrste. To su npr. babuška, američki ili patuljasti somić, sunčanica, bezribica, kalifornijska pastrva? i druge. Babuška, a skoro sve su ženke, koja se izvrsno prilagodila i nekontrolirano se razmnožava (izgleda i sa drugim vrstama), je tako npr. skoro potpuno istisnula karasa iz naših voda.
Mura
Rijeka Mura, najveća pritoka Drave teče Koprivničkim krajem, točnije krajnjim sjevernim dijelom KC-KŽ županije, oko 8 km i to na lokaciji zoološkog rezervata Veliki Pažut (površine oko 10 km2, osnovan 1998.god.) gdje se ulijeva u rijeku Dravu. To područje predstavlja praktički netaknutu prirodu, prava mala "Hrvatska Amazona", s bogatom i raznovrsnom florom i faunom koja kao da je neprestano u nekom pokretu. Ovdje u rezervatu Mura i Drava nisu regulirane te one neprekidno prirodno mijenjaju svoj tijek i okolinu što danas predstavlja izuzetnu biološku dragocijenost. Cilj je da se rezervat proširi uzvodno i nizvodno sve do mosta u Botovu. U Muri ima svih ribljih vrsta kojih ima i u Dravi.
Čivićevac
Potok/kanal Čivičevac predstavlja kanal Čivićevac s kanalom Matočina*? Nema svoj izvor i predstavlja uređen i prokopan kanal (smjer sjeveristok-istok od potoka Zdelja tj. naselja Molve kao kanal Matočina, do blizu grada Đurđevac točnije do ušća potoka Hotova, u dužini oko 5 km i odavde do rijeke Drave kao Čivićevac (s kanalom Rog Strug), u dužini oko 23 km. Ukupna dužina je oko 28 km s kanalom Rog Strug. Sam kanal Rog Strug nastaje pokraj naselja Batinske spajanjem kanala Čivićevac i Bistra (spominje se i kao potok Katalenec) i tekući oko 10-tak km utiče u Dravu. Kanal/potok je cijelim tokom reguliran i prokopan vjerovatno zbog smanjenja mogućnosti poplava. Dno je muljevito, zbog čega je i voda mutna, obrasla djelomično vodenom travom i drugim biljem. Nizvodno od grada Đurđevac, sad već uz potok, su mnogobrojni kanali i mrtvice starog prirodnog toka, neki s ostacima nekadašnjih mlinova i brana. To je zato što se istočno pokraj Đurđevca kanal Čivićevac spaja s potokom koji prikuplja brojne potoke s obronaka Bilogore kao npr. Hotova potok (s pritocima Meštričev jarak, Konački jarak, Hotovica potočić, Svetojančan, Turnuški (Mičetinski), Barna (Smeđi potok)). Pritoci, potoci-mrtvice iz močvarnih šuma su Stiska, Jankov jarek, Orlov jarek (s pritokom/kanalom Kobila), Mrtvica Sesvetska i više kanala koji dolaze iz južne šume. Pokraj naselja Batinske Čivićevac se spaja s kanalom Bistra (spominje se i kao potok Katalenec) tvoreći kanal Rog Strug, koji se pri kraju toka spaja sa potokom Kopanjek. Tu su još i lijevi pritoci, potočić-mrtvica-kanal Vintlerovac i potok Katalenec (spominje se i kao Bistra kanal) s pritocima-mrtvicama iz sjeverne močvare Tolnica i Krajnički kanal. Uz kanal se nalaze dva različita zaštićena botanička područja, Đurđevački Pijesci (Hrvatska Sahara) i južno su Crni jarci, šumski, djelomično močvaran rezervat crne johe. U potoku Čivićevac, uz stalnu sitniju ribu, uzvodno iz Rog Struga i Drave dolaze i neke plemenitije vrste riba. Nažalost, zbog klimatskih a najviše kojekakvih drugih razloga izazvanih djelovanjem čovjeka, zadnjih godina ovaj potok/rijeka je sve zagađenija a u ljetnim mjesecima i sve siromašnija vodom.
Gliboki Facebook lokacije: Đelekovec ; Torčec ; Komatnica
Potok Gliboki (ranije se spominje kao istoimeni posjed - Rasinja) izvire u Kalničkom gorju između sela Apatovec i Ludbreški Ivanec i tekući oko 50-tak km u smjeru od zapada prema istoku utiče kod Komatnice u protočni rukavac rijeke Drave, točnije Staru Dravu. Teče kroz/pokraj naselja Ludbreški Ivanec, Veliki Poganec, Veliki Grabičani, Prkos,
Rasinja, Grbaševac, Pustakovec, Torčec. Drnje, Sigetec i Komatnica. Glavni tok, matica rijeke Drave i protočni rukavac okružuju riječni otok Vrbik koji je obrastao visokim (većinom topola i vrba) i niskim (trska, rogoz, šaš i šikara) raslinjem. Do akumulacijskog jezera u
Rasinji, Gliboki ima svoj prirodan tijek a nadalje je vjerovatno zbog smanjenja
mogućnosti poplava kanal prokopan i ravan, pa je potok nešto više obrastao
vodenim biljem a ima i lopoča. Dno je muljevito i šljunkovito zbog čega je i voda u srednjem i donjem toku mutna. Uz potok i na njemu se nalaze prokopani kanali s ostacima nekadašnjih mlinova i brana. Potok ima nekoliko pritoka od kojih su neki nepresušni. Oko 1 km prije
Torčeca i pokraj jezera Vidak u potok Gliboki utiče s lijeve strane potok i produženi
rukavac Drave, Segovina (s pritokom potočić Brezovec) a neposredno prije Torčeca s desne strane utiče potočić
Vratnec sa pritocima kanalom Bikeš (prije Smrdeći kanal), kanalom Jalševec i Turekovim potočićom. Vratnec ljeti više skoro da i nema vode u donjem toku. Uglavno skoro svi ti mali potočići dolaze s obronaka Kalnika (Grabulin - pokraj naselja Ludbreški Ivanec, Ciganski, Medenjak, Crna rijeka). U potoku ima skoro svih ribljih
vrsta koje mogu doći iz akumulacijskog jezera u Rasinji ili iz rijeke Drave. U gornjem dijelu još nedugo, neprovjereno, bilo je i potočne pastrve*? Moglo bi se reći da je matična riba klenić a uz njega u srednjem dijelu ima još štuke, običnog grgeča, babuške, crvenperke, žutooke, patuljastog somića, bjelice, sunčanice, bezribice i druge sitnijeribe. U donjem dijelu rijeke, bliže rijeci Dravi, ima i plemenite i druge ribe: som, šaran, linjak, klen, deverika, bolen, mrena, manjić, nosonja, plotica, jez, žutooka i druge. Uz potok
su brojna prirodna i umjetna jezerca i bare u kojima također ima raznih ribljih vrsta. Uz potok se nalazi i spomenik prirode zoološki lokalitet Livade u Zovju kod Đelekovca, jedno od dva preostala staništa leptira Zagasitog Plavca u Europi.
Glogovnica Facebook lokacija
Potok Glogovnica izvire na jugoistoku Kalničkog gorja blizu sela Apatovec? i tekući oko 65 km u smjeru sjever-jug kao rijeka utiče pokraj grada Čazme u rijeku Česmu. Svojim najvećim dijelom (srednjim i donjim tokom) potok/rijeka je regulirana i prokopana vjerovatno zbog smanjenja mogućnosti poplava. Voda je u gornjem dijelu, sjeverno od grada Križevci, bistrija zbog šljunkovitog dna a nadalje mutna zbog muljevitog dna koje je i više pokriveno vodenom travom. Uz potok i na njemu se nalaze prokopani kanali s ostacima nekadašnjih mlinova i brana. Potok ima nekoliko pritoka od kojih su neki nepresušni ili presuše u ljetnim mjesecima. U gradu Križevci veće desne pritoke su potoci Koruška (s pritokom Potoćak) i Vrtlin koji je prilično zagađen otpadnim vodama. Ostale pritoke: Rečica, Rastog (s pritokom Vujička), Oslavica, potok Črnec (s pritokama, potok Velika (Vrbovec) i potočićima Klenovac, Reka, Vranča (nekad Šokot*? Vranča s pritokom Grabrovec), Tremovački potok, Bojnikovečki potok (s Dunajec), Kamešnica (s pritocima Orovčec, Salnik s Draguševac, Šiprač, Rakov potočić, Pesji potok), Jarčani? (s pritokama Brodec i Podgora), Mravinec, Curin potočić blizu izvora i drugi. Uglavno svi ti mali potočići dolaze s obronaka Kalnika. U Glogovnici, u gornjem i srednjem dijelu od riba prevladava klenić, krkuša, bezribica i gavčica a u donjem dijelu rijeke, bliže rijeci Česmi, ima i plemenite i druge ribe: som, šaran, štuka, klen, grgeč, deverika, žutooka, obični grgeč, babuška, crvenperka, patuljasti somić, uklija i skoro sve druge koje obitavaju na ovom području. Sve ove vrste riba, poglavito u sezoni višeg vodostaja i jačeg protoka vode, dolaze i uzvodno u Koprivničko-Križevačku županiju. Nažalost, zbog klimatskih a najviše kojekakvih drugih razloga izazvanih djelovanjem čovjeka, zadnjih godina potok/rijeka Glogovnica je sve zagađenija a u ljetnim mjesecima i sve siromašnija vodom.
Kopanjek
Potok Kopanjek nastaje spajanjem potoka Sirova Katalena i Suha Katalena (prijašnji naziv i Rajzerovac?) i tekući u smjeru zapad-istok, nakon 13-tak km, ulijeva se u rukavac Rog Strug i rijeku Dravu. Rajzerovac je kanal Suha Katalena-Kopanjek? Potok je cijelim tokom reguliran i prokopan vjerovatno zbog smanjenja mogućnosti poplava. Voda je mutna i zbog muljevitog dna koje je mjestimično pokriveno vodenom travom i drugim vodenim biljem. Uz potok se nalaze močvarni kanali starog prirodnog korita potoka/rijeke. Potok Kopanjek ima nekoliko pritoka od kojih su neki i nepresušni: spomenutu Sirovu Katalenu i Suhu Katalenu (s pritocima Kozarevac i Žutica), potok/kanali Badanjek i Kladare (Josina rijeka) s pritocima Velika Češnjevica i Rudnički-Grabovnica i nekoliko kanala (Gaj) koji dolaze iz okolnih močvara sjeverne šume. Uglavno svi ti mali potočići dolaze s obronaka Bilogore. U potoku Kopanjek, uz stalnu sitniju ribu, uzvodno iz Drave dolaze i neke plemenitije vrste riba. Nažalost, zbog klimatskih a najviše kojekakvih drugih razloga izazvanih djelovanjem čovjeka, zadnjih godina ovaj potok/rijeka je sve zagađenija a u ljetnim mjesecima i sve siromašnija vodom.
Koprivnica (Bistra) Facebook lokacije: Velika Mučna ; Bistra
Potok Koprivnica ili Koprivnička rijeka (od Hlebina se naziva i Bistra, iako je voda sve samo ne bistra) izvire iz nekoliko izvora u Kalničkom gorju između naselja Apatovec i Rijeka Koprivnička i tekući oko 50-tak km u smjeru od zapada prema istoku utiče kod Molve Grede i Novog Virja u rijeku Dravu. Svojim najvećim dijelom, točnije od naselja Donjare, potok je reguliran i prokopan zbog smanjenja mogućnosti poplava. Voda je u gornjem dijelu prirodnog korita bistrija zbog šljunkovitog dna a nadalje mutna zbog muljevitog dna koje je i više pokriveno vodenom travom. Uz potok i na njemu se nalaze prokopani kanali i umjetni slapovi s ostacima nekadašnjih mlinova i brana. Neki mlinovi rade i danas. Potok ima nekoliko pritoka, od kojih su neki nepresušni, Ribnjak i Dubrava (s pritokom Milovance) u Lepavini, Kraljevac (Velika Mučna), potok Mučnjak s Lipovskim potočićom, Kamenica, Jagnjedovec (Jagnjedovčec), Draganovec i Petrov dol, Ivanačka (s pritokom Riđina barica*?), kanal-potočić Jaružica, Koševac (s pritokom Borovljanski potočić), Brzava, Komarnica (s pritocima Grabovnica i Zdelja), Moždanski jarak (prije Mošćanski jarak) kanal pročišćenih otpadnih voda pokraj Hlebina i dr. od kojih ipak neki ljeti više skoro da i nemaju vode u donjem toku. Uglavno svi ti mali potočići dolaze s obronaka Bilogore i Kalnika. U potoku u gornjem i srednjem toku do naselja Hlebine obitava sitnija riba, uz matičnu ribu klenić ima još babuška, uklija-bjelica, krkuša, gavčica, bezribica te rijetki piškor i vijun-šveljka koji se uglavnom koriste kao mamac za veće grabežljivce. U gornjem dijelu još nedugo, neprovjereno, bilo je i potočne pastrve?. Plemenitih i drugih ribljih vrsta ima uzvodno od ušća u Dravu nakon što Možđanski jarak nije više tako veliki zagađivač: som, šaran, linjak, klen, manjić, nosonja, žutooka, crvenperka, patuljasti somić i druge . Nažalost, zbog klimatskih a najviše kojekakvih drugih razloga izazvanih djelovanjem čovjeka, zadnjih godina potok Koprivnica nizvodno od grada Koprivnice, točnije II (drugog) slapa u ljetnim mjesecima često djelomično ili potpuno presušuje.
Segovina Facebook lokacija
Potok Segovina nije neka ribolovna voda ali spada u sedam najdužih potoka u KC-KŽ županiji, iako manjim dijelom protječe i kroz VŽ županiju. Segovina izvire u Kalničkom gorju pokraj naselja Duga Rijeka i Mala Rijeka. Potok je dugačak ukupno oko 30 km, tekući u smjeru sjeverozapad-sjeveroistok i ulijeva se u potok Gliboki. Ima najvećim dijelom svoj prirodni tok a na nekim mjestima je prokopan, reguliran i većinom ravan kanal. Voda je relativno bistra, ima vodene trave, trske i drugog bilja a ima i lopoča. Uz potok ima i nekoliko prirodnih bara i manjih starih rukavaca. U gornjem tijeku ima nekoliko bezimenih pritoka od kojih su neki nepresušni a neki presuše u ljetnim mjesecima. Desni pritok je potočić Brezovec. a u donjem dijelu ima lijevi pritok, manji rukavac Drave. U vrijeme dobrog vodostaja do tog mjesta ima sitnije ribe, uglavnom klenića, a bliže ušću u Gliboki može se naći i drugih ribljih vrsta. Nažalost, zbog klimatskih a najviše kojekakvih drugih razloga izazvanih djelovanjem čovjeka, zadnjih godina i potok Segovina u ljetnim mjesecima sve češće djelomično ili potpuno presušuje.
Velika rijeka Facebook lokacija
Potok Velika rijeka nije neka ribolovna voda*? ali spada u najduže potoke u KC-KŽ županiji, iako manjim dijelom protječe kroz još dvije županije. Velika rijeka izvire blizu naselja Gornja Velika, točnije, blizu najvišeg vrha Bilogore, Stankov vrh (Rajčevica). Rijeka/potok je dugačka ukupno oko 43 km, tekući prvo u smjeru istok-zapad (oko 19 km) a onda skreće oštro lijevo prema jugu (u dužini oko 24 km) gdje se ulijeva u rijeku Česmu. Tekući onim dijelom istok-zapad potok ima najvećim dijelom svoj prirodni tok a dalje prema jugu je to prokopan, reguliran i većinom ravan kanal mutne vode. Uz potok ima i nekoliko prirodnih bara i manjih mrtvica i prokopanih kanala s ostacima nekadašnjih mlinova i brana. U potoku je uglavnom sitnija riba, uz matičnu ribu klenić u gornjem i srednjem toku obitavaju još bjelica uklija, krkuša, gavčica, bezribica i druge koje se uglavnom koriste kao mamac za veće grabežljivce. Mogu se naći babuška i neke plemenitije vrste bačene ili pobjegle iz prirodnih ili umjetnih jezeraca, ribnjaka ili bara uz potok. Drugih riba i plemenitijih ribljih vrsta ima više od pritoke potoka Čvrstec pa sve do utoka u rijeku Česmu: deverika, šaran, bodorka, bolen, obični grgeč, patuljasti som i dr. Potok ima nekoliko pritoka od kojih su neki nepresušni a neki presuše u ljetnim mjesecima: potočići Rijeka (Rovišće), Reka i Sava (pokraj Križ Gornji), Milica (Široko Selo), potok Čvrstec (s pritocima Marinski potok i Balatin), Blizna (sa Sanušom), Brajinska (s potočićom Milica Miličani), Kapelska rijeka (s pritokom Srednji potok), Rajčevica, Ribički potokok i drugi.
* Nazivi nekih potočića su lokalni a neki su zastarjeli.
Ribolovne vode koprivničko-Križevačke županije koprivničkog
kraja
Vaši komentari i prijedlozi su važni jer mogu pomoći kako bi svi mi bili još bolje informirani
Nema komentara:
Objavi komentar